siječanj 2016

Home2016siječanj

Temeljem Sporazuma Hrvatske obrtničke komore (HOK) i tvrtke Pevec za sve članove HOK-a osiguravaju se posebni uvjeti nabave proizvoda iz prodajnog asortimana trgovačkog lanca Pevec u prodajnim centrima diljem Hrvatske. Hrvatska obrtnička komora i trgovački lanac Pevec potpisali su Sporazum o međusobnim odnosima s namjernom poticanja razvoja obrtništva kroz povoljnije cijene proizvoda iz prodajnog asortimana Peveca. Pogodnosti u prodajnim centrima trgovačkog lanca Pevec, hrvatski obrtnici, kao i dobrovoljni članovi HOK-a, ostvaruju u sklopu projekta „Zajednička nabava - HOK ZNA“, čiji je cilj omogućiti članovima Hrvatske obrtničke komore kvalitetnije i povoljnije poslovanje te osigurati poticajno poduzetničko okruženje, osiguravanjem benefita i pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima Hrvatska obrtnička komora ostvari poslovnu suradnju. Pogodnosti u Pevecu možete koristiti na način da Pevec provjerava status člana HOK-a putem unosa OIB broja. Popust članovi ostvaruju na info/veleprodajnom pultu (na veleprodajnoj blagajni).

Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj su prijedlozi mjera za poboljšanje konkurentnosti ovog strateški važnog sektora za gospodarstvo EU i Hrvatske. Riječ je o gospodarskim djelatnostima u kojima je zaposlenost rasla i tijekom krize. Upravo u tom sektoru očekuje se otvaranje novih radnih mjesta i u budućnosti. Profesionalne i poslovne usluge čine gotovo desetinu dodane vrijednosti i zaposlenosti u hrvatskom gospodarstvu, a još i više u EU. Sektor predstavlja novu infrastrukturu gospodarstva utemeljenog na znanju, kvaliteti i inovativnosti. Mnoge od predloženih reformskih mjera istovremeno mogu imati i horizontalni učinak na konkurentnost ostalih tržišta odnosno gospodarstva u cjelini. Predložene su javne politike i mjere usmjerene prema olakšanju pristupa tržištu usluga, deregulaciji, digitalizaciji, outsourcingu, aktivnom poticanju tržišnog natjecanja, internacionalizaciji poslovanja, jačanju novih poslovnih modela poput ekonomije dijeljenja te integraciji tržišta usluga i industrije. Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 12.01.2016. Preuzmite

Zakonom o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. mijenja se dosadašnji način utvrđivanja obveza doprinosa uz primjenu od početka 2016. godine.

Ovim se Zakonom propisuje da sami za svoje osobno osiguranje obračunaju doprinose te o tome podnesu izvješće:

– osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga,

– osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu,

– ostale osobe osigurane s osnove profesionalnog statusa te osiguranici s osnove pomorac – član posade u međunarodnoj plovidbi.

Osobe koje će u 2016. godini biti osigurane po tim osnovama obvezu doprinosa za razdoblje osiguranja od 1. siječnja 2016. godine pa nadalje bit će dužne same obračunavati i o tome podnositi Obrazac JOPPD.

Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2016. godinu objavljena je 23. prosinca u Narodnim novinama br. 137, a stupa na snagu 1. siječnja 2016. Ovu odluku donio je ministar rada i mirovinskoga sustava uz suglasnost ministra financija, na temelju Zakona o poticanju zapošljavanja (»Narodne novine«, broj 57/12 i 120/12). Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2016. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 72,95 kuna, propisuje članak 1 ove Odluke. Na iznos plaće odnosno iz iznosa plaće iz članka 1. ove Odluke, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona, piše u članku

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 22. prosinca 2015. pojašnjenje odredbi Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (Narodne novine, br. 119/15) u odnosu na pekarske proizvode. 

 Spomenuto pojašnjenje prenosimo u cijelosti:

S obzirom na upite i nejasnoće koje se odnose na doniranje pekarskih proizvoda želimo pojasniti kako se na iste primjenjuju odredbe predmetnog Pravilnika:

Važno je naglasiti da se donirati može hrana koja udovoljava propisima o hrani, prvenstveno u pogledu njezine sigurnosti.

Hrana i hrana za životinje može se donirati izravno krajnjim primateljima, a krajnji primatelj je, kako je definirano Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine, br. 30/15) osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama.

Osobe u potrebi su: korisnici prava u sustavu socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnici novčanih naknada i socijalnih usluga prema općim aktima jedinica lokalne i područne samouprave te osobe za koje se donatoru ili posredniku učine vjerojatnim da se nalaze u potrebi.

Doniranje se može obavljati i putem registriranih posrednika u lancu doniranja hrane. Upisnik registriranih posrednika objavljen je na službenoj stranici Ministarstva poljoprivrede na sljedećoj poveznici: http://www.mps.hr/default.aspx?ID=17576

Važno je naglasiti da se donirati može hrana koja udovoljava propisima o hrani, prvenstveno u pogledu njezine sigurnosti te prije isteka roka trajanja.

Obrtnici koji su u 2015. godini porez na dohodak plaćali u paušalnom iznosu (paušalisti) moraju zaključivanje poslovne godine izvršiti najkasnije do 15. siječnja 2016., odnosno predati Poreznoj upravi popunjeno izvješće o dohotku i plaćenom porezu na Obrascu PO-SD.

Porezni obveznik

Fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, u skladu s propisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko ispunjava sljedeće uvjete:

– da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (zbog izmjena Zakona o PDV-u, odnosno praga za ulazak u PDV na 230.000,00 kuna, u posljednjim je izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisan dodatni uvjet za paušalno oporezivanje da ukupni godišnji primici ne mogu premašiti 65% odnosno 149.500,00 kuna)
– da nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona
– ne obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine

Iznimno, obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba koje su registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje, a svoje proizvode prodaju na tržištu.
Ukoliko tijekom poreznog razdoblja prestanu postojati uvjeti za plaćanje paušalnog poreza na dohodak, Porezna uprava ukinut će doneseno rješenje o plaćanju paušalnog iznosa i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obveza vođenja poslovnih knjiga).
Novost je davanje mogućnosti paušalnog oporezivanja obrtnicima koji djelatnost obavljaju u supoduzetništvu, tj. zajedničkom obrtu što do sada nije bilo moguće. Oni su dužni imenovati nositelja zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za izvršavanje propisanih obveza.

Skip to content