siječanj 2025

Home2025 (Page 8)

Obveznici plaćanja komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori su fizičke i pravne osobe, članovi Hrvatske obrtničke komore, sukladno Odluci o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta. Doprinos u paušalnoj svoti (10,64 eura mjesečno) plaća se tromjesečno prema slijedećem rasporedu: I tromjesečje (siječanj / ožujak) – dospijeće plaćanja 28. veljače II tromjesečje (travanj / lipanj) – dospijeće plaćanja 31. svibnja III tromjesečje (srpanj / rujan) – dospijeće plaćanja 31. kolovoza IV tromjesečje (listopad / prosinac) – dospijeće plaćanja 30. studenoga Komorski doprinos uplaćuje se prema sjedištu obveznika, a popis uplatnih računa za komorski doprinos područnih ureda možete pronaći ovdje. Obveza plaćanja obveznog komorskog doprinosa za obrtnike nastaje od datuma početka obavljanja djelatnosti, a prestaje danom brisanja iz Obrtnog registra. Oslobađaju se plaćanja komorskog doprinosa obrtnici novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja obrta. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar.   Preuzimanja Naziv datoteke Veličina Odluka

Novi Zakon o šumama (Narodne novine 68/2018) donosi niz novih odredbi među kojima se posebno ističe djelomično ukidanje obveze plaćanja doprinosa za opće korisne funkcije šuma. Naime prema novom Zakonu ovu naknadu plaćaju samo pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a ostvaruju prihode veće od tri milijuna kuna godišnje. To znači sve tvrtke i obrti, odnosno fizičke i prave osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a koje ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od tri milijuna kuna su oslobođene ove naknade. Ova se odredba koja je propisana člankom 65. Zakona o šumama primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, što znači da su svi poduzetnici dužni napraviti obračun na Obrascu OKFŠ i platiti doprinos za šume za 2018. godinu s obvezujućim rokom do 30. travnja 2019. godine. Novim Zakonom o šumama za obveznike naknade opće korisnih funkcija šuma, iznos

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera što ih od 1. siječnja 2013. godine provode obveznici fiskalizacije, a njezin je glavni cilj nadzor prometa u gotovini. Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisana je za sve obveznike fiskalizacije. Prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom promet u gotovini je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama i kovanicama što se smatraju platežnim sredstvom, kreditnim i debitnim karticama, čekom, ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim izravnog plaćanja na račun. Porezna uprava pomoću internetske veze ima uvid u svaki izdani račun. Time se suzbija utaja poreza i doprinosi porastu razine svijesti o potrebi plaćanja poreza, što ima za posljedicu uravnoteženo financiranje javnih troškova. Ispostavljene račune može se provjeriti putem interneta, putem SMS-a, a može ih se radi provjere dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave predajom službeniku, ili dostavom u za

Osnovice za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja u RH po svima osnovama obveznih osiguranja utvrđuju se za svaku kalendarsku godinu prema prosječno isplaćenoj mjesečnoj plaći kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Doprinosi za obvezna osiguranja obrtnika i slobodnih zanimanja prema osnovicama, objavljenim u Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, koju donosi ministar financija za svaku godinu. Obvezni doprinosi obračunavaju se na osnovice po stopama za: mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 15 % mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 5 %, obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 %. Preuzimanja Naziv datoteke Veličina Nove osnovice za obračun dorpinosa za obvezna osiguranja za 2024.g.v1.1.pdf 143.03 KB Nove_osnovice_za_obračun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2023.pdf 164.71 KB Nove_osnovice_za_obračun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2022.pdf 159.2 KB Nove_osnovice_za_obračun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2021.pdf 201.55 KB Uplatni računi za doprinose 12.57 KB

Poslovne knjige propisane Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak obvezne su za fizičke osobe koje obavljaju: samostalnu obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu. Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Poslovne knjige se vode posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Svaka od poslovnih knjiga vodi se na propisanim obrascima: Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI) Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI) Knjiga prometa (Obrazac KP) Evidencija o tražbinama i obvezama

Zakon o obrtu Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra  Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i Pravilnik o dopuni Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti Pravilnik o obrtima koji s mogu obavljati u stambenim prostorijama Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima  Pravilnik o sadržaju i obliku obrtnice Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice i njihove izmjene Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. 

Kod upisa u Obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti. Datum početka nije čak ni nužno unaprijed odrediti, nego ga se može naknadno prijaviti. Važno je datum početka djelatnosti prijaviti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti. O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu. Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje  i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Međutim, obveza je obrtnika da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima, odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako obrtnik zapošljava radnike, s njima sklapa ugovor o radu te ih je također

Postupak upisa obrta u Obrtni registar Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su. Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo. Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti: popunjene obrasce zdravstvenu

Pomaganje članova kućanstva Članovi obiteljskog kućanstva mogu obrtniku pomagati u obavljanju obrta, bez obveze sklapanja ugovora o radu. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi i s njima izjednače osobe, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, i privređuju, odnosno prihode zajedno ostvaruju i troše. U slučaju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva mora ispunjavati i poseban uvjet propisane razine stručnosti, ako obrtniku pomaže za vrijeme dok obrtnik nije prisutan u radionici ili trgovini. Sezonsko obavljanje obrta Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt. Prema važećem Zakonu o obrtu, sezonski obrt može se obavljati najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, pri čemu obrtnik sam utvrđuje razdoblje trajanja sezone, a može obrt registrirati i tako da to bude više razdoblja tijekom godine, ali ukupno najdulje do devet mjeseci. Izvan razdoblja upisanog u Obrtni registar, djelatnost se ne smije obavljati. Osobe koje obavljaju obrt u vrijeme trajanja

Skip to content