Author: uhov

Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze. Komora je  već reagirala javno putem priopćenja i izjava u medijima te zatražila hitan sastanak s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom financija Tomislavom Ćorićem te podršku u organizaciji sastanka s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, kako bi ukazala na negativne posljedice predloženih promjena. O terminu sastanka, svim daljnjim koracima i aktivnostima pravovremeno ćemo obavijestiti članstvo i javnost. U ovom trenutku fokusirani smo na institucionalni dijalog i zastupanje interesa obrtnika kroz službene kanale. Hrvatska obrtnička komora nastavit će aktivno štititi interese hrvatskih obrtnika.

Hrvatska obrtnička komora protivi se najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze. Paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih i održivih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj. Upravo su mali obrtnici i freelanceri registrirani kao obrt posljednjih godina značajno pridonijeli rastu zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti. Posebno upozoravamo kako činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa. Brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički te prirodno ostvaruju dugoročnu suradnju s jednim klijentom. Istodobno, obrtnik samostalno organizira posao, snosi

Mikro, mali i srednji poduzetnici mogu dobiti značajna bespovratna sredstva za razvoj projekata, proizvoda i novih poslovnih rješenja Hrvatskim obrtnicima, startupovima i malim poduzetnicima uskoro će ponovno biti dostupna značajna bespovratna sredstva za razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je novi poziv vrijedan više od Riječ je o pozivu „Dokazivanje inovativnog koncepta – Prvi poziv“, koji se provodi u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., a cilj mu je pomoći projektima koji se nalaze u najosjetljivijoj fazi razvoja – trenutku kada ideja još nije spremna za tržište, ali ima potencijal prerasti u konkretan proizvod ili uslugu. Ukupan fond bespovratnih sredstava iznosi 5,3 milijuna eura, od čega je: 3,7 milijuna eura namijenjeno mikro, malim i srednjim poduzećima 1,6 milijuna eura istraživačkim organizacijama Najniži iznos potpore po projektu iznosi 26.500 eura, dok poduzetnici mogu ostvariti čak do 70.000 eura

Dosadašnja obveza ugradnje tahografa odnosila se isključivo na vozila iznad 3,5 tone, no novim europskim pravilima, koja se postupno primjenjuju od kolovoza 2023. godine, obveza se proširuje i na lakša gospodarska vozila koja obavljaju međunarodni prijevoz robe unutar EU-a. Pravila se primjenjuju i na području Švicarske, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Velike Britanije, dok države potpisnice AETR Sporazuma nisu obuhvaćene ovom odredbom. Tahografi će biti obvezni za sve prijevoznike koji obavljaju komercijalni prijevoz robe, odnosno javni prijevoz. Od obveze su izuzeti nekomercijalni prijevozi za osobne potrebe, dok prijevoz za vlastite potrebe nije izuzet osim u slučajevima kada su istodobno zadovoljena dva uvjeta: prijevoz se obavlja bez naknade za vlastiti račun poduzeća ili vozača te upravljanje vozilom nije glavna djelatnost osobe koja vozilom upravlja. U pravilu se smatra da vožnja nije glavna djelatnost ako čini manje od 30 posto mjesečnog radnog vremena vozača. U

Hrvatska obrtnička komora poziva sve zainteresirane obrtnike na online predstavljanje natječaja „Dokazivanje inovativnog koncepta – Prvi poziv“. Ovim pozivom moguće je ostvariti bespovratne potpore u iznosu od 26.500,00 do 70.000,00 EUR za istraživačko-razvojne aktivnosti na razini tehnološke spremnosti TRL 3-4 koje se mogu svrstati u kategoriju industrijskog istraživanja. Navedeno uključuje razvoj novih ili značajno unaprijeđenih proizvoda, procesa i usluga, uključujući digitalna rješenja i napredne tehnologije. Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim obrtima i poduzećima koja razvijaju nove ili značajno unaprijeđene proizvode, procese ili usluge te trebaju sredstva za daljnji razvoj, testiranje i pripremu komercijalizacije. Više informacija o samom Pozivu dostupno je na službenim stranicama EU fondova. Tijekom online predstavljanja sudionici će dobiti detaljan uvid u uvjete Poziva, prihvatljive aktivnosti i troškove, način prijave te ključne kriterije za pripremu projektnog prijedloga. Detalji online predstavljanja: • Datum održavanja: 28. svibnja 2026. • Format: Online • Vrijeme: 15

U Hrvatskoj obrtničkoj komori održan je skup „Novi Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Što nas čeka?“, u organizaciji hrvatskih članova u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO). Događanje je okupilo predstavnike europskih institucija, državne uprave, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i gospodarstva kako bi raspravili prijedlog novog višegodišnjeg proračuna Europske unije i njegove moguće učinke na Hrvatsku i Europsku uniju. Uvodnim obraćanjima skup su otvorili Marija Hanževački, potpredsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za komunikacije, Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Vicko Mardešić, v.d. ravnatelja Uprave za programe Europske unije iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnik u Hrvatskom saboru te Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske. U nastavku je Lidija Pavić-Rogošić, potpredsjednica Skupine organizacija civilnog društva

Pozivamo vas na stručni skup „Novi Višegodišnji financijski okvir 2028.–2034.: Što nas čeka?“, koji će se održati sutra, 13. svibnja 2026., s početkom u 10 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske obrtničke komore, Ilica 49. Skup će se održati u organizaciji hrvatske delegacije u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO), dok je domaćin Hrvatska obrtnička komora. Zašto je tema važna? Europska komisija predložila je novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) vrijedan gotovo 2 bilijuna eura, s velikim promjenama u strukturi fondova, prioritetima ulaganja i upravljanju proračunom EU-a. Očekuju se značajni učinci na Hrvatsku - od kohezijske politike i poljoprivrede do inovacija, obrane i globalnih izazova. Na skupu sudjeluju visoki predstavnici institucija, uključujući savjetnika predsjednika Vlade RH Zvonimira Savića, potpredsjednika parlamentarne skupštine Vijeća Europe i zastupnika u Hrvatskom saboru Marka Pavića, državnog tajnika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivana Vidiša, državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i

Ministarstvo kulture i medije objavilo je Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini. Cilj javnog poziva je unaprjeđenjem poslovanja povećati otpornost i održivost poslovnih subjekata u području kulturnih i kreativnih industrija. Pozivom će se podupirati uspostava ili unaprjeđenje poslovnih modela koji doprinose povećanju prihoda, profitabilnosti i konkurentnosti poslovnih subjekata te unaprjeđenju  procesa proizvodnje, distribucije i pristupa kvalitetnim kulturno umjetničkim sadržajima. Tko se može prijaviti? Prijaviti se mogu obrti, trgovačka društva, ustanove u kulturi, umjetničke organizacije te fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja, pod uvjetom da djeluju u području kulturnih i kreativnih industrija, odnosno u području: izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualne umjetnosti, audiovizualne djelatnosti (sukladno Zakonu o audiovizualnim djelatnostima). Što se može financirati? Prihvatljive aktivnosti i troškovi: Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje, distribucije i pristupa kulturno-umjetničkim sadržajima odnosno ulaganja u materijalnu imovinu poput opreme, opremanja prostora odnosno pokrivanja

Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira kolektivan nastup članova HOK-a na 58. Međunarodnom obrtničkom i poduzetničkom sajmu u Celju 2026., najvećem obrtničkom i poduzetničkom sajmu u Sloveniji i široj regiji, koji će se održati od 16. do 20. rujna 2026. godine na prostoru Celjskog sajma u Celju. Međunarodni sajam u Celju značajna je sajamska manifestacija s oko 950 izlagača iz 36 država i više od 70.000 posjetitelja iz preko 40 država. Sajam pruža izvrsnu priliku za kvalitetnu prezentaciju proizvoda i usluga, posebno za obrtnike i poduzetnike koji žele izravno kontaktirati s potencijalnim kupcima, ispitati tržišni interes, te otvoriti mogućnosti za izvoz i nova poslovna partnerstva. Izložbeni program sajma u Celju obuhvaća: poslovne susrete, međunarodna predstavljanja, strojeve i opremu za drvo i metal, opremu od inox-a, elektrotehniku, preradu plastike, gume, obradu metala, strojogradnju, prehranu i ugostiteljstvo, izradu alata za obradu drva, plastike i metala, namještaj i unutarnje uređenje, završne radove u graditeljstvu, alate za uređenje doma

Snažan poticaj jačem gospodarskom razvoju U Županijskoj palači u Varaždinu u utorak, 28. travnja, potpisan je sporazum o međusobnoj suradnji pet područnih obrtničkih komora sa sjevera Hrvatske –  Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. -Danas ne potpisujemo samo dokument, danas utvrđujemo temelje jače, povezanije i konkurentnije obrtničke regije. Sjever Hrvatske oduvijek je bio sinonim za radnu etiku, inovativnost i obrtničku tradiciju. Ovih pet županijskih obrtničkih komora koje danas pružaju ruke jedna drugoj, čine to s jasnim ciljem –da našim obrtnicima budemo još snažniji vjetar u leđa. Zajedno predstavljamo više od 15 tisuća obrtnika, a udruživanjem resursa, znanja i iskustva, moći ćemo snažnije artikulirati potrebe naših članova, zajednički nastupati prema fondovima Europske unije i učinkovitije rješavati izazove, od nedostatka radne snage do digitalne transformacije. Ovaj sporazum je obećanje našim obrtnicima da nisu sami i da područne komore zajedno rade kako bi im