Author: uhov

Zakon o obrtu Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra  Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i Pravilnik o dopuni Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti Pravilnik o obrtima koji s mogu obavljati u stambenim prostorijama Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima  Pravilnik o sadržaju i obliku obrtnice Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice i njihove izmjene Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. 

Kod upisa u Obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti. Datum početka nije čak ni nužno unaprijed odrediti, nego ga se može naknadno prijaviti. Važno je datum početka djelatnosti prijaviti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti. O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu. Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje  i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Međutim, obveza je obrtnika da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima, odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako obrtnik zapošljava radnike, s njima sklapa ugovor o radu te ih je također

Postupak upisa obrta u Obrtni registar Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su. Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja. Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo. Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti: popunjene obrasce zdravstvenu

Pomaganje članova kućanstva Članovi obiteljskog kućanstva mogu obrtniku pomagati u obavljanju obrta, bez obveze sklapanja ugovora o radu. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi i s njima izjednače osobe, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, i privređuju, odnosno prihode zajedno ostvaruju i troše. U slučaju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva mora ispunjavati i poseban uvjet propisane razine stručnosti, ako obrtniku pomaže za vrijeme dok obrtnik nije prisutan u radionici ili trgovini. Sezonsko obavljanje obrta Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt. Prema važećem Zakonu o obrtu, sezonski obrt može se obavljati najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, pri čemu obrtnik sam utvrđuje razdoblje trajanja sezone, a može obrt registrirati i tako da to bude više razdoblja tijekom godine, ali ukupno najdulje do devet mjeseci. Izvan razdoblja upisanog u Obrtni registar, djelatnost se ne smije obavljati. Osobe koje obavljaju obrt u vrijeme trajanja

Fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može obavljati vezani obrt sukladno odredbama Zakona o obrtu. Isto tako, ima i mogućnost obavljati uslužnu djelatnost u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, sukladno Zakonu o uslugama. Strani državljani mogu u Republici Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima za državljane trećih zemalja tj. državljane zemalja koje nisu članice Europske unije, koji moraju pribaviti dozvole za boravak i rad, ako u svom obrtu namjeravaju raditi. Dozvolu izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Stoga je postupak otvaranja obrta za strance nešto složeniji i odvija se kroz tri osnovna koraka: registracija obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti pribavljanje dozvole za boravak i rad prijava datuma početka obavljanja djelatnosti u obrtu.

OPĆI UVJETI ZA OTVARANJE OBRTA  Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su: nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti-na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika). Činjenica da osobi nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti utvrđuje se od strane nadležnog ureda po službenoj dužnosti te budući obrtnik ne treba pribavljati dokumente kako bi taj uvjet dokazao. Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru. Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke, te drugim propisima koji se odnose

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata. Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja. Obrti mogu biti: slobodni, vezani i povlašteni. Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema. Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj