Samo 1 od 10 obrtnika zadovoljan radom Ministarstva poduzetništva i obrta

Detalji

Kreirano: Četvrtak, 17 Travanj 2014 09:30

U anketi HOK-a sudjelovalo je 8.728 obrtnika, što čini 10,32 % ukupnog broja obrtnika. Podrška zahtjevima i primjedbama navedenim u anketi ide čak do 98,7 posto!

Zagreb, 6. svibnja 2013. - Prema rezultatima opsežne ankete provedene krajem travnja među članstvom Hrvatske obrtničke komore (HOK), obrtnici su dali bezrezervnu podršku zahtjevima i primjedbama HOK-a na prijedloge Zakona o obrtu i Zakona o PDV-u.

Upravni odbor je na izvanrednoj sjednici održanoj 19. travnja donio Odluku o provedbi ankete među članstvom, budući da resorno Ministarstvo poduzetništva i obrta nije prihvatilo objedinjene primjedbe Hrvatske obrtničke komore, odnosno obrtnika diljem Hrvatske, na prijedlog Zakona o obrtu, koji su u međuvremenu dostavljeni i svim zastupnicima Hrvatskog sabora.

Anketa je provedena na području cijele Hrvatske, na uzorku od 8.728 članova, što čini 10,32 % ukupnog broja obrtnika prema stanju Obrtnog registra od 31. ožujka 2013. Anketu je provelo 115 udruženja obrtnika od njih 116 te 20 područnih obrtničkih komora.

Zahtjev da pravne osobe koje se bave djelatnošću vezanih obrta moraju kao i obrtnici imati zaposlenu stručno osposobljenu osobu, podržalo je 8.276 obrtnika, odnosno 94,76 %. Drugi zahtjev, koji se odnosi na ukidanje prijedloga neograničenog obavljanja svih obrtničkih djelatnosti kroz domaću radinost i sporedno zanimanje, podržao je 8.221 ispitanik, tj. 94,28 %. Treći zahtjev usmjeren na uvođenje odgovornosti obrtnika samo unesenom imovinom u obrt, podržao je 8.541 obrtnik, što čini 97,78 % ispitanika! Vezano za Zakon o PDV-u, 8.624 obrtnika ili 98,71 % podržava zahtjev da se zadrži dosadašnji način naplate PDV-a (po naplati računa).

Obrtnici također u velikoj većini, njih 8.544 ili 97,8 % ispitanika, podržava zahtjev da obrtnici samostalno donose Statut svoje organizacije. Hrvatska obrtnička komora ne slaže se sa zadiranjem u samostalnost komorskog sustava. „Zalažemo se za transparentnost poslovanja i ne bježimo od toga. Svjesni smo određenih problema unutar sustava i stoga HOK već provodi reforme. Donijeli smo novi Pravilnik o financijsko-materijalnom poslovanju, Pravilnik o osnivanju udruženja obrtnika, pripremaju se izmjene Statuta, sve u cilju kvalitetnijeg poslovanja u interesu članstva. Sva financijska izvješća predaju se FINA-i i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Državnom zavodu za statistiku i Državnom uredu za reviziju, što znači da je naše poslovanje transparentno i pod kontrolom države. Zadaća HOK-a je štititi interese svog članstva i nemamo tendenciju postati državna agencija koja neće biti u službi zaštite interesa obrtnika“, kaže predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.

Zahtjev da visinu komorskog doprinosa određuju obrtnici samostalno odlukama svojih Skupština, podržalo je 8.508 obrtnika ili 97,48% ispitanika. Ujedno, obrtnici, njih 8.253 ili 94,7 % ispitanika, podržavaju da u ingerenciji njihovih Skupština i dalje bude izbor predsjednika HOK-a i područnih obrtničkih komora. Iako je prema rezultatima i kod ova dva zahtjeva dobivena premoćna podrška ispitanika, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec ističe kako su ovi zahtjevi manje važni od ostalih te da su spremni prihvatiti ponuđene prijedloge i ujedno nastojati realizirati ostale zahtjeve. „Ne protivimo se ograničenju komorskog doprinosa, već strahujemo da time neće biti osigurana dostatna sredstva za provedbu javnih ovlasti u području strukovnog obrazovanja kao i za povećanje konkurentnosti hrvatskog obrtništva, što je posebice važno u trenutku stupanja Hrvatske u EU. Način izbora predsjednika nije nam toliko bitan, ali sporna nam je cijena izbora i pitamo se tko će to financirati i na koji način će se budući kandidati predstaviti obrtnicima cijele Hrvatske.“, zaključuje Ranogajec.

Za razliku od navedenih rezultata, na pitanje misle li da Ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva, podršku Ministarstvu dalo je samo njih 1.009, odnosno 11,55 % ispitanika, što je vrlo zabrinjavajuće. „Vrlo smo iznenađeni tolikim povećanjem nezadovoljstva članstva prema resornom Ministarstvu u nepunih godinu i pol rada, tim više jer je osnivanje „svog“ ministarstva bio jedan od zahtjeva obrtnika upućenih budućoj vlasti prije zadnjih parlamentarnih izbora. Stoga pozivamo Ministarstvo da bude u službi obrtnika, a ne protiv njih“, kaže Ranogajec.

Zaključno, 7.560 obrtnika ili 86,78 % ispitanika spremno je javnim prosvjedom podržati zahtjeve HOK-a ukoliko ostali načini pregovaranja neće dati rezultate. „Pozdravljamo tako značajnu podršku vodstvu Hrvatske obrtničke komore i spremnost obrtnika da, ukoliko je potrebno, i javnim prosvjedom kao krajnjim rješenjem, ukažu na potrebu stvaranja kvalitetnog zakonskog okvira za poslovanje obrtnika. Naša zadaća je maksimalno štititi interese svog članstva i u nastojanju da stvorimo povoljni zakonski okvir za obrtništvo moramo uzeti u obzir i mogućnost javnog prosvjeda. Ali, ističemo kako smo spremni na dijalog i ponovo pozivamo Ministarstvo poduzetništva i obrta i ministra Marasa da uvaže naše stavove te da još jednom saslušaju prijedloge i argumente obrtnika, odnosno onih koji stvaraju nove vrijednosti i pune državni proračun. Prosvjed obrtnika bio bi presedan u novijoj hrvatskoj povijesti, budući da bi, umjesto radnika, prosvjedovali poslodavci“, ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec te dodaje kako ovim putem poziva sve obrtnike da aktivno sudjeluju u radu svojih udruženja obrtnika.

O Hrvatskoj obrtničkoj komori:
Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija koja okuplja više od 82 tisuće hrvatskih obrtnika. Osnovana je davne 1852. godine u Zagrebu radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva, a 1994. godine je održana obnoviteljska skupština kojom je HOK ponovno postala krovno udruženje obrtnika, značajnih nositelja domaćeg gospodarstva. Osnovni zadaci Hrvatske obrtničke komore su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja zakona u području obrtništva, osnivanje povjerenstava za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita te pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta. Uz HOK na promicanju i zaštiti interesa obrtništva danas djeluje dvadeset područnih komora i 116 udruženja obrtnika.