Vođenje poslova zaštite na radu
Izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN.112/14 i 43/15) uvelike je isključena mogućnost korištenja usluge vanjskih stručnjaka ZNR, odnosno te poslove mora obavljati isključivo poslodavac ili njegov ovlaštenik (netko od zaposlenih radnika kojeg poslodavac ovlasti).
Obrtnik koji zapošljava do uključivo 49 radnika može obavljati poslove zaštite na radu za svoje potrebe, ako:
1) ispunjava uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja, ili
2) je stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom redovnog školovanja, ili
3) je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojima je obuhvaćena i materija zaštite na radu, ili
4) je položio majstorski ispit kojim je obuhvaćena i materija zaštite na radu.
U sljedećim slučajevima ostaje mogućnost i opravdani razlog za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, a smatra se jedan od sljedećih razloga:
1) započinjanje obavljana djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu,
2) nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi,
3) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu,
4) ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja.«.
Poslodavac i/ili osoba zadužena za poslove zaštite na radu mora biti na odgovarajući način osposobljena ili mora položiti stručni ispit pri Ministarstvu. Rok u kojem poslodavci moraju uskladiti svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti na radu (NN.71/14., 118/14 i 154/14) i Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (NN.112/14 i 43/15) ističe u lipnju 2015. godine (2.7.2015.).
Priprema i polaganje ispita pri Ministarstvu, koju HOK savjetuje, sastoji se iz poznavanja odredbi Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o izradi procijene rizika.Nadalje treba samo pročitati slijedeće odredbe:
Ustav Republike Hrvatske („NN“ broj 85/10 i 5/14) odredbe članaka 65. i 70.
Zakon o radu („NN“ broj 93/14) odredbe članaka 7., 8., 21. – 23., 28., 31., 37. – 43., 54., 60.-77.
Zakon o mirovinskom osiguranju („NN“ 157/13 i 151/14)odredbe članaka 19. - 21. i 61.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („NN broj 80/13 i 137/13) odredbe članaka 3., 16., 17., 37., 66.-69., 128-131., 136.-139.
Zakon o obveznim odnosima („NN“ broj 35/05, 41/08 i 125/11) odredbe članaka 1045., 1046., 1061., 1063. - 1067. i 1093. - 1095.
Oni obrtnici koji nisu u mogućnosti položiti ispit pri Ministarstvu niti pronaći opravdane razloge za izuzećem od osobnog vođenja poslova ZNR mogu se kao i dosada obratiti ovlaštenim osobama.
Odnosno ovlaštene ustanova koje posjeduju ovlaštenje nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske mogu provoditi program usavršavanja za Specijalista zaštite na radu koji prema Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (NN.112/14 i 43/15) može obavljati poslove stručnjaka zaštite na radu I. stupnja u tvrtkama do 49 zaposlenih, te u tvrtkama do 249 zaposlenih ako najmanje 80 % zaposlenika obavlja poslove s malim rizikom, što se utvrđuje procjenom rizika.
Izvor: Savjetovanje HOK
