Gospodarska kriza i mjere za njeno prevladavanje

Detalji

Kreirano: Četvrtak, 17 Travanj 2014 10:58

Upravni odbor Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin na sjednici održanoj 23. veljače 2009. godine, kojoj je  prisustvovao i gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Ivan Čehok,  raspravljao je o gospodarskoj krizi i njenim učincima na poslovanje obrtnika, kao i mogućim mjerama koje bi olakšale njihovo preživljavanje u vremenu koje dolazi.

Na području Grada  Varaždina djeluju 1.134 obrtnika, koji zapošljavaju negdje oko 2 tisuće djelatnika, što ukupno uzevši čini skoro 10% zaposlenih, a što svakako nije zanemariva brojka.

Iako od 2006. godine varaždinsko Udruženje bilježi lagani pad u broju obrta (najviše u trgovini i ugostiteljstvu) u prva dva mjeseca ove godine stanje se nije znatno promijenilo u odnosu na stanje 31. 12. 2008. godine.

Nema na žalost niti jedne djelatnosti koja ne osjeća posljedice krize no opće je mišljenje da je kriza došla puno prije službenog obznanjivanja globalne recesije koja sada služi kao dobar paravan iza kojeg se krije sve ono što ne valja već godinama.

Zaključak je Upravnog odbora da  treba djelovati na tri segmenta:

1. Prema Državi - lobiranjem saborskih zastupnika za izmjenama pojedinih zakona.
2. Prema lokalnoj samoupravi - apeliranjem da smanji pojedina davanja koja  opterećuju  poslovanje obrtnika.
3. Unutar same institucije Udruženja – povezivanjem i organiziranjem u klastere radi postizanja veće konkurentnosti i ostvarivanja određenih pogodnosti.

Predsjednica Udruženja je 26. 02. 2009. godine sudjelovala na sjednici Gradskog poglavarstva i upoznala prisutne saborske zastupnike i ostale gospodarstvenike sa prijedlozima Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, čije provođenje bi moglo utjecati na lakše prevladavanje nastale situacije.

Djelovanje prema državi

Iako je naša krovna institucija, Hrvatska obrtnička komora, uputila Vladi još u prosincu prošle godine, a Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ovoga mjeseca svoje prijedloge mjera za djelovanje u uvjetima gospodarske krize, držimo da do njihova usvajanja neće doći ukoliko nećemo imati podršku u Saboru, a što znači da ovim putem želimo apelirati na naše saborske zastupnike da se zauzmu za donošenje tih mjera. Pored toga smatramo neophodnim i slijedeće:

1. Porezno rasterećenje obrtništva – prije svega dizanjem granice limita kojima se određuje prelazak na dvojno knjigovodstvo odnosno od obveznika poreza na dohodak na obveznika poreza na dobit. U trenutku tog prijelaza dolazi do promjene knjigovodstva u kojem više ne vrijedi načelo blagajne, što znači da dospijeva za naplatu sav porez na dodanu vrijednost u izdanim računima koji još nisu naplaćeni. Poznato je kako obrtnici teško naplaćuju svoja potraživanja pa u navedenoj situaciji dolaze u nemogućnost premošćivanja novonastalih obaveza, što za mnoge znači, ako ne krah, onda dugi oporavak.
2. Učinkovitija zaštita vjerovnika, osobito kad se radi o proračunskim korisnicima i trgovačkim društvima u vlasništvu države. Nužno je donijeti zakon kojim bi se uredili dužničko-vjerovnički odnosi, jer obrtnici kao najslabija karika u poslovnom sustavu, beskamatno kreditiraju one velike, a za vlastito su poslovanje prisiljeni uzimati skupe kredite ili svoja potraživanja ustupati bankama i drugim financijskim institucijama, što znači da svoju zaradu obezvrjeđuju.
3. Izjednačavanje prava obrtnika sa pravnim osobama, osobito u slučaju odgovornosti obrtnika u poslovanju, gdje obrtnik odgovara svom svojom imovinom te ostvarivanje prava na naknadu kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u slučaju zatvaranja obrta.
4. Jače ovlasti inspekcija i veće kazne za one koji rade bez obrtnice.
5. Smanjenje, a ne povećanje  kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kreditnih obaveza, ne samo velikim firmama, nego i obrtnicima, s time da bi bilo pozitivno da svi prihodi od  kamata na kredite namijenjene proizvodnji, iznad eskontne stope podliježu progresivnom oporezivanju.
6. Sasvim je nepotrebno osnivanje Poljoprivredne komore, kada znamo da poljoprivreda ima svoje mjesto unutar Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a predviđena sredstva za osnivanje nove Komore bolje bi bilo iskoristiti za subvenciju postojeće poljoprivredne proizvodnje, koja uz takvu financijsku pomoć ne samo da može zadovoljiti domaću proizvodnju nego se može orijentirati i na izvoz.
7. Izmjena Zakona o trgovini, a u vezi sa zabranom rada nedjeljom, jer nedopustivo je da se na benzinskim pumpama i kioscima sada kupuju kruh, mlijeko i šećer, a jedan obrtnik koji u svom kvartu u svojoj kući ima dućan, nedjeljom ne smije raditi. Isto je tako poznato da su naša groblja najposjećenija nedjeljom popodne, a kiosci sa svijećama i cvijećem smiju raditi samo do 14 sati.
8. Preispitivanje odredbi o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima prema Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, jer se pokazalo na iskustvu zemalja Europske unije da je bolji model onaj koji ugostitelju omogućuje da sam odluči hoće li se ili ne pušiti u njegovu lokalu. Osim toga nelogično je da država daje subvencije uzgajivačima duhana, a ugostiteljima stavlja ključ u bravu.
9. Preispitati propise o ZAMP-u, jer kriteriji nisu isti za sve obveznike.

Djelovanje prema lokalnoj samoupravi

         I pored toga što Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin ima izuzetno dobru suradnju sa Gradom Varaždinom i što je u zadnje vrijeme uzajamnim dogovorom i korektnim dijalogom ostvarilo određene beneficije, smatra se da još uvijek postoje mogućnosti za olakšavanja poslovanja obrtnika.

1. Spomenička renta – u nekoliko se navrata pokušalo utjecati na smanjenje, jer prevladava mišljenje da na taj način treba poduprijeti još to malo obrtnika što je ostalo u gradskoj jezgri.
2. Udruženje pozdravlja projekt deblokade obrtničkih žiro-računa od strane Grada i  Razvojne agencije Sjever DAN, ali isto tako smatra da kriterije za postojeće, vrlo povoljne kredite treba ublažiti, što zapravo znači preventivno djelovati na način da se sredstva plasiraju na vrijeme, kad obrtnik još nije došao u poziciju da bude blokiran.
3. Apelira se na Grad Varaždin, ali i sve velike poslovne subjekte, da prilikom dodjeljivanja određenih poslova, pravo prvenstva daju varaždinskim izviđačima radova.

Djelovanje unutar vlastite institucije

         Obrtnici su uvijek bili i jesu najžilaviji dio našeg gospodarstva. Često imaju uspona i padova u poslovanju jer nelojalna konkurencija i siva ekonomija uzimaju svoj danak, no uvijek se nekako ponovno dižu na noge.

         Udruženje obrtnika prva je karika u lancu komorskog sustava i sve zapravo polazi od njega, pa su tako njegovi članovi shvatili da udruživanjem, zajednički mogu postići daleko više nego kao pojedinci.

         Prošle je godine osnovan klaster autoprijevoznika, a sada se ugostitelji pripremaju na osnivanje svog klastera.

         U ovom trenutku treba zaboraviti stranačke razlike i međusobnu konkurenciju, treba djelovati složno i u interesu svih, jer jedino tako moguće je preživjeti.