Pravo obrtnika na novčanu naknadu nakon zatvaranja obrta

Detalji

Kreirano: Srijeda, 19 Travanj 2017 11:27

Prava obrtnika pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nakon zatvaranja obrta regulirana su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine 16/2017; dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen 22. veljače 2017. godine i na snazi je od 02. ožujka 2017. godine.

Ovim Zakonom, kao i izmjenama prethodno važećeg Zakona koje su na snazi od 01.01.2014. godine, propisano je da pravo na osiguranje prilikom nezaposlenosti imaju između ostalog i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici i trgovci pojedinci upisani u odgovarajući registar), čime su obrtnici kao samozaposlene osobe izjednačeni u svojim pravima i obvezama s radnicima u radnom odnosu.

Prava za vrijeme nezaposlenosti koja obrtnici ostvaruju temeljem ovog Zakona obuhvaćaju:

• novčanu naknadu
• mirovinsko osiguranje
• novčanu pomoć i naknadu troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu
• jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova

Uvjeti stjecanja prava na novčanu naknadu jesu da je nezaposlena osoba u posljednja 24 mjeseca imala najmanje devet mjeseci status zaposlene ili samozaposlene osobe te da je Hrvatskom zavodu za zapošljavanje podnijela zahtjev za ostvarivanje prava u roku od 30 dana od dana prestanka djelatnosti.

Potrebno je istaknuti da se za obrtnika kao vrijeme zaposlenosti računa samo vrijeme kroz koje je plaćao doprinos za zapošljavanje, što izričito proizlazi iz odredbe. Zakona kojom je propisano da se vremenom provedenim na radu smatra vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje. To znači da se zaprethodno neprekinuto vrijeme osiguranja uzima vrijeme počevši od 01.01.2014. od kada su prava obrtnika izjednačena s pravima radnika u radnom odnosu. Ako se za neko pravo traži ukupan „staž“ može se zbrojiti staž koji je obrtnik radio temeljem ugovora o radu, i za koje vrijeme je poslodavac za njega plaćao doprinos za zapošljavanje i vrijeme za koje je kao obrtnik uplaćivao doprinos za zapošljavanje. U ovo vrijeme „staža“ računa se i vrijeme provedeno na bolovanju kroz koje je obrtnik plaćao doprinos za zapošljavanje ako je bio dužan plaćati obvezne doprinose i vrijeme na bolovanju za koje nije plaćao doprinos za zapošljavanje ako kroz to vrijeme nije bio dužan plaćati obvezne doprinose, kao što je bolovanje zbog ozljede na radu ili bolovanje preko 42 dana.

Da bi obrtnik po zatvaranju obrta (što znači da obrt više nije upisan u Obrtni registar) mogao ostvariti pravo na novčanu naknadu mora biti ispunjen barem jedan od razloga propisanih Zakonom:

• insolventnost koja se dokazuje potvrdom Financijske agencije, odnosno na izjavom o vrijednosti imovine koja ne pokriva postojeće obveze
• nelikvidnost koja se dokazuje izjavom osobe o kašnjenju, odnosno JOPPD obrascem
• zaključenje stečajnog postupka, što se dokazuje pravomoćnim rješenjem nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka
• poslovanje s gubitkom, što se dokazuje izvatkom iz poslovnih knjiga
• gubitak poslovnog prostora, što se dokazuje odlukom o prestanku zakupa, odnosno pisanim raskidom ugovora o zakupu
• gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom, što se dokazuje odlukom nadležnog tijela
• bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, što se dokazuje izvješćem o nesposobnosti za rad (tzv. hranarinska doznaka)
• gubitak poslovnog partnera, što se dokazuje uvidom u odgovarajući registar, odnosno ugovorom o istupanju ortaka
• ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti koja se dokazuje temeljem zapisnika o očevidu
• prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom koja se dokazuje prijavom nadležnom povjerenstvu
• drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba koja je prestala obavljati obrt bez opravdanog razloga.

Trajanje prava na naknadu vezano je za trajanje prethodnog rada za koje vrijeme su plaćeni doprinosi. Za obrtnike se trajanje prethodnog rada računa od 01.01.2014. godine, jer prije toga nije bila propisana obveza plaćanja doprinosa za zapošljavanje. Na primjer, za razdoblje od 01.01.2014. godine pa do 31.03.2017. godine ispunjen bi bio uvjet rada više od 3 godine, za što pravo na naknadu traje 150 dana.

Posebna su prava za nezaposlene kojima nedostaje manje od 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a koje osobe onda imaju pravo na novčanu naknadu do stjecanja tog uvjeta odnosno do ponovnog zaposlenja, ali je to pravo uvjetovano vremenom od najmanje 32 godine provedene na radu.

Visina naknade određuje se u odnosu na osnovicu osiguranja. Za obrtnike to je prosjek propisane osnovice na koju plaćaju doprinose za 3 mjeseca prije prestanka obavljanja obrta. Temeljem Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017. godine  osnovica za obrtnike koji vode poslovne knjige iznosi 5.030,35 kuna, a za paušaliste 3.095,60 kuna. Visina naknade mijenja se tijekom vremena prava na naknadu tako da prvih 90 dana iznosi 60% od osnovice, a za preostalo vrijeme do ukupno 150 dana, koliko je za sada moguće ostvariti naknadu, 30% od osnovice.